Preventiva

Vatrogasna preventiva

Preventivne mjere zaštite od požara su skup mjera i radnji koje čovjek treba poduzeti,
da ne dođe do požara, a neke od njih su sljedeće:

• U stanu, podrumu ili na tavanu ne držite zapaljive i eksplozivne tvari u nedozvoljenim količinama
• Redovno održavajte sve vrste peći u ispravnom stanju i propisno ih priključite na dimovodne kanale koji moraju biti nepropusni za plinove i iskre
• Redovito čišćenje dimnjaka smanjuje opasnost za nastajanje požara i eksplozije
• Održavajte električne i plinske instalacije u ispravnom stanju
• Ne bacajte vrući pepeo sa žeravicom i opuške u posude koje se mogu zapaliti
• Ne pušite u krevetu, ne bacajte opuške i šibice ako ih niste unaprijed ugasili
• Ukoliko osjećate miris plina po dolasku u stan ne palite svjetlo ili šibice već zatvorite dovod plina i provjetrite prostoriju otvaranjem vrata i prozora
• Televizor u stanu držite na mjestu kod kojeg postoji mogućnost provjetravanja jer se za vrijeme korištenja ugrijava
• Ne sušite meso na tavanu već u posebno sagrađenim prostorima-objektima i ne blizu gospodarskim objektima
• Ne palite otvorenu vatru u blizini objekta naročito za vrijeme vjetrovitog vremena
• Za vrijeme paljenja smeća udaljenost od objekta mora biti 20 metara, a kod paljenja osigurajte sredstva za početno gašenje. Po završetku ugasite svaki žar.
• Stogovi sijena, slame, te kukuruzovine moraju biti udaljeni od građevinskih objekata najmanje 15 m
• Redovito održavajte pristup hidrantu ispred svoje kuće jer Vama će najprije trebati
• Ne dozvolite da se djeca igraju šibicama
• Ne krpajte osigurače jer pogoduju izbijanju požara u električnoj instalaciji
• Nezaštićena rasvjetna tijela i dotrajala električna instalacija po gospodarskim objektima mogu biti uzročnik požara
• Nabavite aparat za gašenje požara prahom (S-6) za gašenje početnih požara
• Uključite jednu osobu Vašeg domaćinstva u vatrogasno društvo kako bi protupožarna preventiva postala sastavni dio Vašeg domaćinstva.

Najbolja zaštita od požara je vatrogasna preventiva, pri čemu se utroše znatno manja financijska sredstava, nego što bi bile kasnije eventualne štete od požara. No, nemoguće je spriječiti apsolutno sve požare, stoga za takve slučajeve vatrogasne postrojbe moraju biti spremne da u najkraćem roku interveniraju, ugase požar te minimiziraju štetu koliko god je to moguće.

Kompletna zaštita od požara sastoji se, dakle od operative (gašenje požara) i preventive(spriječavanje nastanka požara), a obje djelatnosti međusobno se nadopunjuju i čine jednu skladnu cjelinu. Vatrogascima je dužnost obavljati obje djelatnosti, ali na uspješnost preventive najviše utječu građani-civili. Zadaća samih građana je provođenje vatrogasne preventive u smislu poštivanja protupožarnih propisa pri gradnji građevina i instalacija, ali i pridržavanja svih savjeta u postupanju sa zapaljivim i potencijalno opasnim tvarima.

Prema statistikama osnovni način izazivanja požara je ljudski nehat i nepažnja, i u godišnjim statistikama rijetko se spušta ispod 80 %. Među značajne i često isticane načine izazivanja požara ubrajaju se namjerno izazivanje požara, ali i dječja igra.

Svatko od nas može i mora pažljivim i odgovornim ponašanjem spriječiti da do požara uopće i dođe, a ako se ovaj ipak pojavi, uz odgovarajuće mjere opreza pogasiti početni požar pomoću raspoloživih priručnih sredstava. Jer načelno vrijedi sljedeće zlatno pravilo vatrogastva: “Većina požara u prvoj minuti gasi se čašom vode. U drugoj minuti je potrebna posuda vode i pomoć druge osobe, a već u trećoj minuti potrebna je organizirana i uvježbana vatrogasna postrojba”.